Post by pipinPozdrav svima, imam par pitanja.
Prvo je, da li postoji FAQ grupe?
Drugo je vezano na digitalni sustav koji namjeravam kupiti. Nisam do
sada pratio tu tehnologiju, posjedujem analogni satelitski sustav pa
me zanima da li se ista od tog sustava moze iskoristiti (tanjur) i
koji bi bio best buy digitalni sustav za nabaviti (pratio bih vecinom
programe engleskog govornog podrucja (ako je moguce sky)).
Hvala unaprijed na svakom savjetu.
Ajde za prvu ruku procitaj ovo:
Uputstvo za poèetnike koji Ÿele da gledaju digitalnu satelitsku televiziju
ili da se "¹lepaju" na offline download
UPOZORENJE - NAPOMENA!!!!!!!
GLEDANJE SATELITSKOG TV I RADIO PROGRAMA KOJI JE ENKRIPTOVAN BEZ ORIGINAL
KARTICE SE KA®NJAVA ZAKONOM
OVO JE SAMO U NAUÈNE(ZNANSTVENE) SVRHE.
KORISTITI NA SOPSTVENU ODGOVORNOST.
1.Uvod i izmene
1.1 O satelittv-u
1.2 Pojmovi
2. Vrste enkripcije
2.1 Viacces
2.2 Irdeto
2.3 Cryptworks
2.4 Videoguard
2.5 Conax
2.6 Cryptoworks
2a Cardsharing
3. Offline download
3.1 Skynet
3.2 Opensky
4. Programi za gledanje sat. tv
4.1 Progdvb
4.2 Ostali dvb programi
5. Plugin-ovi za dekodiranje skreblovanih (tacnije kodiranih kanala)
5.1 s2emu
5.2 capi
5.3 emunation
5.4 ostali
5.5 razvoj
6. Korisni linkovi
1 Uvod
Ovo pi¹em i sakupljam da bi oni koji pocinju imali odakle da poènu (koja
logika).Tekstovi kojih nisam ja autor imaju na kraju link odakle su
preuzeti.
Ovo je TREÆA-dopunjeno izdanje (0.2) , gama verzija.
Komentare mozete slati na ***@yahoo.com
Autor: Horvat
Izmene:conax,vrste enkripcije,dodat cryptoworks,dodat razvoj sopstvenog
emulatora
pravopisne i tehnièke gre¹ke prijavite na mail ili na forum , preporuke
takoðe ,kritike ne morate :) (¹alim se ali imajte na umu JO© JE U IZRADI
NIJE IZI©LA VERZIJA 1.0 )
MoŸete slobodno prenositi osim ako se ne menja sadrŸina bez moje
saglasnosti!!!
1.1 O satelittv-u
Satelitska TV je samo drugaèiji naèin emitiranja radio i TV programa od
klasiène (zemaljske) televizije, pri èemu se umjesto zemaljske mreŸe
predajnika i repetitora za prijenos TV programa koriste sateliti. Time se
postiŸe velika teritorijalna pokrivenost TV signalom (obièno je to cijele
kontinent a i vi¹e), kvaliteta slike i tona je neusporedivo bolja, smetnje i
ostale pojave prisutne kod zemaljske televizije praktièno i ne postoje, broj
programa koji se mogu pratiti trenutno prelazi par tisuæa razlièitih TV i
radio programa u analognom ili digitalnom formatu.
Sateliti su rasporeðeni po Klarkovom pojasu tj. po geostacionarnoj putanji
na udaljenosti od 36000 km od zemlje i meðusobno su razmaknuti par
stupnjeva. Na jednoj poziciji se moŸe nalaziti jedan satelit ili vi¹e njih
koji su grupirani na tom mjestu (na primjer: grupa satelita na 19,2
stupnjeva istoèno ASTRA 1 koju èini 8 satelita). Zavisno od satelita na koji
smo usmjerili antenu broj programa koji se mogu pratiti varira izmeðu
desetak do preko par stotina.
TV programi se dijele na one koje moŸemo slobodno gledati (na koje se ne
plaæa pretplata) i kodirane programe koje moŸemo pratiti samo sa sustavom
koji posjeduje dekoder. Da bi se mogli gledati kodirani programi, osim
potrebe da se posjeduje dekoder, potrebno je i platiti pretplatu za programe
koje hoæemo pratiti. Plaæanje pretplate se realizira preko kupovine
(originala ili piratske verzije) dekoder kartica koje se ubacuju u dekoder i
samim tim smo u moguænosti da gledamo te programe. Od poznatijih programa
koji su kodirani su: MTV , Discovery , Filmnet ,TV1000, VH1 , SKY One, SKY
movies , Eurotica/Rendez Vous...
Pored podjele programa na one koji se slobodno mogu primati i na one koji
se ne mogu, TV programi su svrstani u vi¹e kategorija prema programskim
sadrŸajima koje preteŸno emitiraju, tako da imamo djeèje programe (crtani
filmovi, djeèje serije), filmske programe (premijerni, klasièni filmovi),
Informativni programi (sa vijestima, vremenskim prognozama, burzovnim
informacijama), sportski programi (sportski prijenosi, formula 1), porodièni
programi (serije, kvizovi), muzièki programi (spotovi, koncerti), programi
(od svega po malo). Satelitski TV programi nude prilièan broj kvalitetnih
emisija, svjetskih novosti iz svih oblasti, tako da imamo priliku dosta da
saznamo i vidimo ¹to nam je uslijed slabe domaæe ponude uskraæeno.
Vrste fiksiranja su razne
Postoje sa jednim LNB-om ili sa vise LNB-a,takodje postoje dual LNB-i koji
sadrze 2 u 1 LNB-a (tj nalazi se jedna glava sa 2 dekodera u sebi i koristi
se kada u kuci postoje bar 2 prijemnika a da pri tome mogu da se gledaju
nezavisno jedan od drugoga).
Takodje postoje motori koji sluze da se antena okrece automatski prema
odredjenim pozicijama.
Postoje i multiswitch-evi i diseqc.Multiswitch sluzi da se jedan LNB deli na
vise prijemnika ,a diseqc sluzi ako postoje 2 ili vise LNB-a da se odabere
potreban.
Deo teksta preuzet sa http://www.asg-elektronika.hr ,a deo je original
1.2 Pojmovi
Nr (#)
22kHz Swltching - Termin za prebacivanje sa niskog na visoki band kod
univerzalnog konvertora Koristi frekvenciju lokalnog oscilatora od 9,759GHz
(niski) i 10,600GHz (visoki band)
22kHx Inserter - Mali ureðaj ugraðen u antenski koaksijalni kabl koji
ubacuje 22kHz signal za kontrolu univerzalnog konvertora pomoæu starijih
prijemnika koji nemaju 22kHz prekidaè u sebi Uredjaj se aktIvira pomoæu
promjene napona
4:2:2 - Standard digitalnog emitovanja
A
ACBW ili Acquisltlon Bandwldth - Tjuner za jednu frekvenciju
Actuator Oznaèava se i sa Jack Spolja¹nja jedinica koju napaja i kontroli¹e
pozicioner iz satelitskog pnjemnika a sluŸi za pokretanje antene u cilju
pronalaŸenja satelitskih pozicija
AD Oznaka za prijemnike koji mogu da primaju i analogne i digitalne emisije
Aperture Reflektivni deo satelitske antene Prilikom kupovine treba proveriti
velièinu konkavnog dela antene, jer se u efektivnu povr¹inu ne raèuna ivica
antene
Aperture Blockage Dio satelitske antene koji je pokriven sjenkom koju pravi
konvertor Sjenka utièe na antene sa primarnim fokusom, a ne offset antene
Apex Najvisa taèka nekog objekta
Apogee Taèka u kojoj je satelit najudaljeniji od Zemlje
Arc Luk po kojem se kreæe satelitska antena da bi pratila geostacionarne
satelite koju su smje¹teni u Clarkeovom prstenu
ASTRA Satelitski sistem æiji je vlasnik Societe Europeenne Des Satellites
BSkyB na primer, kortisti ovu kompaniju za distrIbuciju svojih programa
Atmospheric Distortion Odreðene vremenske prilike izazivaju abnormalne
devijacije signala Ponekad visok pritisak ili padavine mogu i potpuno da
onemoguæe prijem odreðenih signala
Audio De-emphasis Metoda neutralisanja faznih pomeraja zvuka emitovanog na
razlièitim satelitima
Auðlo Nolse Reductlon Strujno kolo unutar analognog prijemnika koje smanjuje
¹um kako bi zvuk bio ¹to bolji
Audio Sub-carrier Audio signal koji se prenosi u sklopu transponderskog
signala
Automatic Frtquency Control (AFC) Strujno kolo unutar prijemnika koje
spreèava da prijemnik 'odIuta" od zadate frekvenicje
AV Audio-vizuelno
ADR - Astra Digital Radio: digitalno emitovanje radio programa preko Astra
satelita kroz audio podnosioce TV kanala Maksimalno se moze ostvariti 12
stereo ili 24 mono kanala po jednom TV kanalu
Azimuth - Ugao rotacije (horizontalni) kroz koji se na zemlji postavljena
satelitska antena mora pomeriti da bi pokazivala tacno na odredjeni satelit
u geosinhronizovanoj orbiti Ugao azimuta za bilo koji satelit na bilo kojoj
tacki Zemaljske kugle moze da se odredi uz poznavanje geografske duzine i
sirine za tu tacku Definisan je s obzirom na Sever zbog lakseg snalazenja
B
BSkyB Vidjeti pod Sky
Bandpass Filter Kolo u prijemniku koje dozvoljava pijem samo odreðenog
opsega frekvencija
Bandwldth Sirina propusnog opsega, ili opseg frekvencija u kojima prenosni
signal moze da varira. Analogni transponder obicno ima opseg od 28 do 32
MHz. Digitalni bandwidth je obicno determinisan kolièinom aktivnosti u
sadrŸaju slike, pa dosta varira. Veæina fidova sa vijestima, na primjer,
koristi opseg od 6 do 8 MHz
Beamwidth Ugao, odnosno konusni oblik snopa koji daje antena. Velike antene
imaju uzak 'bandwidth' pa se moraju preciznije usmeravati prema satelitu.
Prema tome, sto je 'bandwidth' uzi to je snazniji nivo signala i time su
bolje performanse komunikacije
Baseband Nemodulirani audio i video signal. Veæina analognih dekodera je
koristila ovaj signal
Betacam Analogni VTR sistem koji koristi 1,25 inène kasete, razvijen u firmi
SONY
Betacrypt Sistem kodiranja sa uslovnim pristupom. Vidjeti pod CAM.
Bouquet Paket ili grupa kanala na jednom transponderu. Ponekad se oznaèava
sa mux ili sa platforma. Transponder od 36 MHz moŸe da nosi veæi broj
kanala.
Broadcast Emitovanje, difuzija (radiodifuzija)
C
C-Band. Termin koji oznaèava frekvencijski opseg od 3700 8Hz do 4200 MHz.
CA (Conditlonal Access). Uslovni pristup. Digitalni TV signali mogu biti
skremblovani u vi¹e sistema (Irdeto, Viaccess, Conax..), tako da se us pomoæ
dekodera za drugi sistem ne mogu gledati.
CAM. Skraæenica za Conditional Access Module. Naziva se i CI Module. Koristi
se za dekodiranje skremblovanih digitalnih signala, t.j. pretplatnih kanala.
Modul se ubacuje u CAM slot na digitalnom prijemniku. Preptlatna Pay TV
kartica (videti pod Smart Card) se ubacuje u CAM Card Slot. Prijemmci sa
ugraðenim CAM modulima imaju slot u koji se ubacuje kartica koja omoguæava
gledanje Pay Per View televizije.
Carrler to Noise Ratio (C/N). Odnos C/N se izvodi iz veæeg broja meðusobno
zavisnih odnosa. Oznaèava koliko dobro radi antena satelitskog sistema. Na
primer, primljeni signali koji su ispod C/N odnosa (Threshold prijemnika) na
analognim kanalima æe proizvesti sparklove, a na digitalnim æe dovesti do
pikselizacije.
Cassegrain. Antena sa dva reflektora. Koristi konveksan hiperbolièni
podreflektor i parabolièni glavni reflektor.
CCITT. Evropski komitet Internacionalne telekomunikacijske unije koji je
zaduŸen za prijedloge vezane za distribuciju telefonskih i drugih
komunikacija.
Centre Focus Antenna. Ova antena ima odliènu okruglu povr¹inu i omoguæava
odbijanje signala. Parabola moŸe biti duboka ili plitka. To se obièno naziva
Prime Focus Antenna. Dubl]a parabola moŸe da suŸava odbijeni signal. Ova
antena je podloŸna smanjenju efikasnosti usled sjenke konvertora.
Channel Naming. Opcija koja omoguæava imenovanje i preimenovanje kanala.
Uglavnom se koristi za analogni prijem jer veæina digitalnih kanala dolazi
do prijemnika sa veæ definisanim imenom,
CI (Common Interface). DVB standard koji defini¹e hardver i softver koji je
potreban za sisteme uslovnog pristupa.
Clarke Belt. KruŸna orbita na 35 800 km iznad ekvatora, nazvana po idejnom
tvorcu Arthuru C. Clarkeu, u kojoj sateliti stacionarno kruŸe iznad Zemlje.
Coaxial Cable. Nesimetrièni kabl za prenos signala visokih frekvencija.
Sastoji se od unutrasnjeg provodnika, najèe¹æe od bakra, oko kojeg se nalazi
dielektricna za¹tita, oko kojeg se zatim ponovo nalazi metalni ovoj, pa
ponovo dielektrièni, na primer plastièni. (Vidjeti poð dialectric). Neki
specijalni koaksijalni kablovi sadrze i srebro ili zlato.
Co-located. Dva ili vi¹e satelita na istoj orbitalnoj poziciji, na primer
Hot Bird sateliti na 13 stepeni istok
Combined Dlgital. Èesto kod prijemnika u nazivu stoji AD, ¹to oznaèava
sposobnost prijema i analognih i digitalnih signala.
Communications Payload. Prijemna i prenosna oprema na satelitu.
Composite Video Kompletan video signal koji se sastoji od Chrominance,
Luminnace i Sync informacija.
Conax. Slstem kodiranja uslovnog pristupa. Metoda skremblovanja signala koju
uglavnom koriste nordijske zemlje.
D
D2 Mac. Videti pod Eurocrypt.
DAB - Digital Audio Broadcasting: sistem za emitovanje digitalnog radija
koriscenjem MPEG-2 kompresije signala. Tehnologija se moze uporediti s ADR.
D-Box. Rani Nokia digitalni prijemnik koji je imao opciju auto symbal rate.
Mnogi su u Britaniju i Nemaèku uvezeni ilegalno. Mnogi se i danas koriste.
DAS. Digitalna audio radiodifuzija. Radio-difuzni sistem dizajniran
specijalno da obezbijedi prijem audio signala visokog kvaliteta
Data Rate - Broj bitova digitalnog signala emitovanih u sekundi, mjereno kao
kbit/s ili Mbit/s. Sto je veci Data Rate, to je veci kvalitet emitovane
slike
DBS Band. Frekvencijski opseg signala od 11,700 do 12,400 GHz namijenjen za
direktno emitovanje satelitskih kanala.
DDR (Digital Dlsk Recordlng). Digitalno snimanje na disku - disk sistem na
koji se snima digitalni video zapis. Koristi se kao zamjena za klasiène
video rekordere.
Declination Angle. Oznaèava se i kao declinatlon offset. To je ugao izmedju
polarne ose i antene koja je uperena ka satelitu.
Decoder. Uredjaj koji je povezan sa satelitskim prijemnikom u cilju
dekodiranja slike koja je za¹tiæena enkripcijom.
De-emphasls. Metoda smanjenja ¹uma.
Demodulatlon. Termin kojim se oznaèava za odvajanje signala od frekvencije
nosaèa.
Demodulator. Strujno kolo unutar prijemnika koje odvaja osnovni signal od
nosaèa koji se koristio za transmisiju.
Demultiplexer. Dio prijemnika koji omoguæava odvajanje kanala unutar jednog
transpondera. Vidjeti pod Bouquet.
Dielectric. Neprovodni materijal kojim se odvaja unutra¹nji i spolja¹nji deo
koaksijalnog kabla. Sluzi i za spolja¹nji omot kabla.
Dlgibox. Digitalni prijemnik koji je dizajnirao Sky, a ugraðen je u ureðaje
nekoliko proizvoðaèa, iskljuèivo za pnjem BSkyB paketa sa pozicije Astrinih
satelita. Pnjemnik ima ugraðen Videoguard Conditianal Access Decoder. To je
trenutno jedini naèin prijema BSkyB pagrama jer ne postoji Videoguard CAM.
Digltal Artefacts. Interferencije unutar digitalne slike. Pojavljuju se mali
blokovi piksela koji se razlikuju od glavne slike. Piksleacija æe se
pojaviti nasumièno bilo gde na slici.
Digital Audlo Broadcasting (DAS). Standard koji opisuje metodu prenosa
digitalnog audija. Vidi pod DAB.
Digital Satellite Radio. Naziva se i DSR. Radio program koji prati digitalni
video signal, ili pak sam zauzima cio transponder. Neki radio programi su
za¹tiæeni i zahtijeva]u pretplatu.
DlSEqC. Digital Satellite Equipment Control: standard za komunikacioni
protokol izmedju satelitskog risivera i periferne opreme kroz samo jedan
koaksijalni kabal. Jednosmerne verzije (1.0 / 1.2) koriste satelitski
risiver kao "master" terminal za kontrolu LNB-ova, prekidaca (switcher) i
pozicionera, bez povratne informacije od "slave" komponenti (LNB, switch,
...) Dvosmjerne verzije (2.0 / 2.1) dodatno prosiruju mogucnosti time sto
"slave" komponente mogu da jave trenutno stanje, odnosno povratnu
informaciju posle prijema komande iz satelitskog risivera. To moze da
posluzi kod "multi-feed" satelitskih sistema tako sto moze da se sredi
(postojeci) fiksni satelitski komplet za prijem sa dva ili vise (do 4)
satelita, bez potrebe za motorom i pozicionerom. Kod nas se najcesce koristi
za prijem Astra i Hotbird satelita, sa dva LNB-a, dual-feed drzacem LNB-a i
DiSEqC prekidacem.
DlSEqC Switchlng. Ova opcija omoguæava kontrolu veæeg broja konvertora ili
antena. Jedna od prednosti ove metode je te ¹to nije potrebno obezbijediti
dodatni kabl za kontrolu motora. DiSEqC motor ili prekidaè kontroli¹e se
preko konvertorskog koaksijalnog kabla.
Dolby Digital Standard sa visokokvalitetni audio koji se koristl pri
zapisivanju zvuka na vIdeo digitalnim formatima, posebno za DVD-ROM-ove.
Dolby Pro Logic. Sistem dekodiranja surround zvuka koji je razvio Dolby
Labaratories iz SAD. Sada postoje i satelitski prijemnici koji se pojavljuju
na trŸi¹tu sa ugraðenim Dolby sistemom.
Down Converter. Naziva se i front end. To je strujno kolo u satelitskom
prijemniku koji konvertuje visoku u niiu IF frekvenciju.
Down Link. Put signala od satelita do Zemlje.
DSB (Digital Sound Broadcasting). Digitalno emitovanje muzike.
DTT (Digital Terrestrlal Television). Pojam koji se koristi u Evropi za
emitovanje digitalnih TV servisa putem zemaljskih stanica i predajnika. Prvi
DTT servisi u Evropi poèeli su 15. novembra 1988. u Velikoj Britaniji.
DVB (Digital Yideo Broadcasting). Digitalna TV distribucija. Standard
emitovanja za digitalni radio i televiziju, kori¹æenjem MPEG-2 kompresije.
Svi evropski proizvoðaèi i emiteri podrŸavaju DVB standard.
DVB 2000. Eksperimentalni softver koji poveæava i pobolj¹ava Nokia
prijemnike, na primjer one iz serije Nokia 9600. Ovaj softver se moŸe
skinuti sa Interneta. Kompatibilni prijemnici su Nokia DVB96005, DVB9500S,
DVB9200S i D-Box.
DVB-T (Digltal Vldeo Braadcastlng Terrestrial). Standard za zemaljsku
digitalnu televiziju.
DVD (Digital Versatile Disk). Kompakt disk sa velikom gustinom ili velikog
kapaciteta, na koji moŸe da se snimi velika kolièina programa, Postoje 4 DVD
formata: DVD 5 - jednoslojan i jednostran (4,38 GB), DVD 9 - dvosbjni i
jednostran (8,5 GB), DVD 10 - jednoslojan i dvostran (9,4 GB) i DVD 18 -
dvoslojan i dvostran (17 GB).
DVD-Vldeo (Dlgltal Versadle Disk Video). Digitalni disk velike moguænostl -
kombinacija DVD optickog diska sa MPEG 2 video kompresijom.
DVR (Dlgltal Video Recorder). Ureðaj u kome su integrisani satelitski
prijemnik i hard disk na kome se mogu skladi¹titi snimljeni programi. Isto
¹to i PVR.
DVTR (Digital Video Tape Recorder). Digitalni video snimaè.
E
EI (Event Information). Informacija o dogaðaju unutar digitalne platforme.
Natpis koji se moŸe pozvati na ekran, a koji sadrŸi detalje o programu ili
kanalu koji se trenutno gleda.
EEPROM. Elektronska memorija koja se moŸe brisati. Koristi se za privremeno
èuvanje softvera.
Effectlve Isotropic Radlated Power (EIRP). Vrijednost koja oznaèava snagu
emitovanog signala koji proizvodi satelit.
Elevation - Vertikalno pomjeranje satelitske antene, mjereno u stepenima,
sluzi za podesavanje antene prema odredjenom satelitu u svemiru. Kada se
antena usmjeri prema horizontu, ugao elevacije je nula, a podizanjem prema
tacki direktno iznad glave je 90 stepeni.
Eliptical. Ovalno, u obliku jajeta.
Encryption - Proces transformacije podataka tako da budu nerazumljivi bilo
kome ko nema sve potrebno za 'decryption', odnosno procesu koji je suprotan
od 'encryption'.
EPG (Electronic Programme Guide). lnformacija o TV programu koji se emituje
na kanalu satelita koji se gleda, koja se moze pozvati na ekran u vidu TV
vodièa.
Equatorlal Orbit. Eliptièna ili kruŸna orbita u ravni ekvatora.
Eurocrypt, D2 Mac enkripciona metoda koju koriste nordijske zemlje za
kodiranje svojih kanala.
Eutelsat, Evropski konglomerat koji poseduje i kontroli¹e mnoge
komunikacione satelite, na pnmer Hot Bird satelite.
Event Timing. Ova opcija sluzi u ukljucivan-je prijemnika u vrijeme koje je
korisnik odredio. Koristi se za snimanje programa u odsustvu korisnika.
F
FEC. Convolutional Code Rate se naziva i Forward Error Correction, a sluzi
za praæenje ispravljanja gre¹aka prilikom digitalnog prenosa podataka.
F Connector. Industrijski standard prikijucak koji se koristi za
prikljuèivanje koaksijalnog kabla na konvertor I satelitski prijemnik.
Postoje radiciti tipovi i velièine.
Focal Length to Diameter Ratlo (FD Ratlo). Odnos izmeðu dubine antene
ifokusne taèke, tj. u najveæem broju sluèajeva pozicije konvertora. Plitke
antene ima]u visok FD broj, a duboke nizak
Feedhorn. Deo antene koji prikuplja signale odbijene od povr¹ine antene.
Blizu se nalazi konvertor. Tip koji se koristi zavisi od antene i banda koji
se prima.
Ferrite. Urreðaj koji odreðuje polaritet signala koji dolazi do konvertora.
To je elektromagnetski polarizator koji se kontroli¹e Iz prijemnika.
Fish bome pattern. Interferencija koja se vidi na primljenoj TV slici pri
kojoj se vidi silueta slike drugog TV kanala. Uglavnom problem kod analognih
prenosa.
Fixed Dish. Nepokretna antena koja je postavljena za prijem jednog satelita.
Flat Plate Antenna. Oznaèava se i kao squarrial. Specijalna antena koja
koristl veliki braj prijemnih elemenata umesto reflektora. Nema vidljivog
konvertora.
Focal Polnt. Taèka u kojoj se sijeku zraci elektromagnetske energije i u
kojoj se najæe¹èe nalazi konvertor.
Footprint. Dio Zemljine povr¹ine koju pokriva antena za emitovanje na
satelitu.
Free to Air. Prenos koji ne zahteva nikakv vid dekodiranja. Vidi pod FTA.
Front End. Vidjeti pod Down Converter
FTA (Free To Air). Slobodni signal, signal koji nije kodiran. Besplatni
kanali.
G
Galn to Noise Temperature Ratio (G/T) ili Gain. Odnos koji oznaèava
sposobnost antene i konvertora da podignu primljeni signal iznad odredjenog
nivoa ¹uma. ©to je veæi G/T broj, performanse su bolje.
Geostationary Orbita u kojoj se nalaze sateliti na visini od oko 22.300
milja iznad Zemljinog ekvatora u istom smjeru kao sto je Zemljino rotiranje.
Na toj visini sateliti naprave jedan pun ciklus (orbitu) iznad Zemlje svaka
24 casa brzinom od oko 7.000 mph, cime postizu efekat nepomjeranja ako se
posmatraju sa Zemlje. To je neophodno za komunikacione satelite da bi mogli
kontinuirano da pokrivaju signalom odredjeno podrucje na Zemlji.
Geostationary Transfer Orbit. Privremena eliptièna orbita u kojoj se nalazi
satelit odmah po lansiranju, prije nego ¹to dosegne geostacionamu orbitu.
Gregorian. Antena sa dva refleektora; koristi konkavni hiperbolièni
podreflektor i parabolièni glavni reflektor
H
HDTV (Hlgh Detlnltlon Televlslon). Televizijski standard koji koristi oko
1200 linija i format ekrana 16:9 (kod nas je uobièajeni format 4:3).
HEMT (High Electron Noblllty Translstor). Tranzistor koji se koristi u
konvertorima ili drugoj opremi koja zahtijeva komponente sa veoma niskim
¹umom.
Horlzontal. U satelitskoj industriji, Horizontal se koristi za oznaèavanje
smjera u kojem je primljeni signal polarizovan. Skraæenica je H.
Hexadeclmal. Brojevni sistem 0-15 (0-9, A-F).
I
IDlV. Integrisani digitalni TV prijemnik - prijemnik u kome je integrisan i
prijemnik za digitalnu zemaljsku televiziju.
IF (Intermediate Frequency). Frekvencija srednje vrednosti koja se generi¹e
nakon down konverzije, i koristi se za filtriranje i procesiranje.
Inclined Orbit. Orbita koja se nalazi van ravni ekvatora.
Inclined Orbit Tracking. Praæenje orbite van ravni ekvatora. To zahtijeva
specijalni nosaè koji omoguæava vertikalno pomjeranje antene. Takoðe
zahtijeva dodatni pozicioner.
Inclinometer. Instrument koji se koristi za mjerenje raznih uglova koji su
potrebni za usmjeravanje antene.
Inmarsat. Satelitski sistem dizajniran iskljuèivo za telefonske linkove i
prenose podataka.
Interactive TV. Interaklivna televizja - omoguæava gledaocima da aktivno
uèestvuju u kreiranju TV programa (preko telefonske, ISIN, kablovske ili
bilo koje druge veze koja omoguæava komunikaciju sa provajderom usluge).
Naèni kori¹æenja: video igre po izboru, video po Izboru (VOD), tele banking,
tele¹oping, uèe¹æe u kvizovima.
Interference. NeŸeljeni signal koji izaziva vIdeo i audio dlstorziju.
Intelsat. Internacionalna kompanija kaja posjeduje i upravlja komunikacionim
satelitima.
lonosphere. Oznaèava se I sa Heavy-side Layer. Nekoliko slojeva Zeml)ne
atmosfere koji odbijaju neke radio talase i primoravaju ih da prate zemljine
konture.
IRD. Integrated Receiver Decoder kompaktni uredjaj koji konvertuje
satelitski signal u video, audio i podatke (data), s ciljem prosledjivanja
konvertovanih signala drugim uredjajima. Obicno se pod nazivom 'IRD'
podrazumijeva satelitski prijemnik (risiver).
Irdeto i Irdcto 2. Sistem uslovnog pristupa, nazvan po kompaniji koja ga je
razvila.
J
Jack. Vidjeti pod Actuator.
K
K Band. Od 27,500 do 31,000 GHz.
KA Band. Od 17,700 do 21,200 G Hz.
KU Band. Frekvencijskl opseg od 10,700 do 12,750 6Hz.
KU1 Band. Od 10,700 do 11,750 GHz. FSS Band.
KU2 Band. Od 11,750 da 12,500 GHz. DBS Band.
KU3 Band. Od 12,500 do 12,750 GHz. Telecom Band.
L
L Band. Od 1530 do 2700 Mtlz.
LCD. Displej sa teènim kristalom.
LNB (Low Noise Block). Konvertor. Omacava se i sa LNC. Spolja¹nji ureðaj
koji prima, pojaèava i vr¹i down konverziju slabih satelitskih signala, koji
je odbijen od antene i uhvaæen od strane feedhorna. Konvertuje primljene
signale od 12000 MHz do IF frekvencije (950 do 2150 MHz).
LNB Offset. MoŸe se koristii za prilagoðavanje razlici lokalnog oscilatora
konvertora, da bi se sprijeèila pojava razlIke u frekvenciji. Uglavnom kod
analognih prijemnika.
LNB Loop Through. F prikljuèak koji omoguæava povezivanje dodatnog
prijemnika na antenski ulaz. MoŸe se prikljuèiti digitalni ili analogni
prijemnik.
LOF (Local Osclllator Frequency). Oscilatorska jedinka unutar konvertora
koja pomaŸe u konverziji primljenog signala do IF frekvencije (950 do 2150
MHz).
Low Pass Filter (LPF). Filter koji dozvoljava prolaz samo jednom dijelu
signala.
M
MAC (Multlplexed Analogue Components). Analogni transmisioni standard koji
koristi i analognu sliku i digitalne audio komponente. Postoje tri podvrste:
B-MAC koji se u glavnom koristi u SAD, D-MAC i D2-MAC u Evropi.
Main Lobe. Signali odbijeni od antene, koji dolaze direktno iz centra
antene.
MCPC (Multiple Channel Per Carrier). Multipleks frekvencija koja nosi veæi
broj kanala. Komunikaciona arhitektura koja multiplicira vise informacionih
kanala u isto vrijeme na jednom nosiocu.
Medlaguard. Sistem uslovnog pristupa kojl je razvila SECA (Societe
Europeenne de controle d'access).
Menu. Stranice koje se pojavljuju na ekranu u cilju pode¹avanja, kontrole
funkcije prijemnika i sl. Meni.
Monoblock. Dva konvetora ugraðena u jedno kuæi¹te, ali sa dva feedhorna
pode¹ena na 9 stepeni izmeðu svakog konvertora. Napajaju se jednim
koaksijalnim kablom, a koriste za praæenje dva satelita (npr. Astra 1 na
19,2 stepena istok i Astra 2 na 28,2 stepena istok) pomoæu jedne antene.
Modulation - Proces manipulacije frekvencijom ili amplitudom signala u
odnosu na nadolazeci video, audio ili data signal.
Mount. Struktura koja nosi satelitsku antenu i obezbeðuje precizno
usmjerevanje antene ka satelitu. Najèe¹æe se koriste Polar Mount i Horizon
to Horizon Mount.
MPEG (Motlon Picture Expert Group). To je institucija koja se bavi
digitalnim video i audio transferima.
MPEG 2 Tehnika digitalne video kompresijej koja se konsti sirom svijeta.
Multi Focus Antenna. Sferièna antena sa vi¹e fokusnih taèki, namijenjena za
prijem vi¹e satelita istovremeno. Postoji izakrivljena verzija koja
zahtijeva vi¹e konvertara za postizanje istog efekta.
Multiplexer. Konvertuje odvojene TV kanale u jedan signal za prenos preko
jedne frekvencije. De multiplexer je ugraðen u satelitske prijemnike u cilju
ponovne konverzije primljenog signala u odvojene kanale.
Muxx. Vidjeti pod Bouquet.
N
Nagravision. Sistem uslovnog pristupa.
NDS. Sistem uslovnog pristupa.
NIT (Network Information Table). Obezbjeðuje informacije o provajderu kanala
i satelitu.
NTL. Sistem uslovnog pristupa i telekomunikaciona kompanija.
NTSC (Northern Televlsion Standards Committee). Televizijski standard SAD-a
i Japana, koji koristi 525 linija
NVOD (Near Video on Demand). Sistem koji obezbjeðuje narucivanje filmova ili
emisija preko prijemnika ili telefona.
O
Offset Antenna. OvaIna antena kod koje se konvertor nalazi van fokusne
tacke.
Open TV Operativni sistem za interaktivnu digitalnu televiziju. Vec je u
upotrebi kod ARD i ZDF kanala, gdje omogucava koriscenje servisa poput: EPG,
home shopping, PPV, games, itd.
Orbita. Put kojim se kreæe jedno tijelo (satelit) oka dugog (Zemlja).
Orthogonal-Node ili Ortho-Coupler Transducer (ONT). Ovaj ureðaj omoguæava da
se dvije suprotne polarizacije istovremeno primaju pomocu dva konvertora
koji su postavljeni pod pravim uglom jedan u odnosu na drugi.
Oscilator. Dio procesije signala visoke frekvencije unutar prijemnika.
OSD (On Screen Display). Meni na ekranu.
P
PAL (Phase Alternating Line). Evropski standard emitovanja koji koristi 625
linija.
Panamsat. Kompanija iz SAD koja posjedu]e i upravlja komunikacionim
satelitima.
Parental Control Omoguæava roditeljima da sprijeèe djeci pristup odreðenim
kanalima.
PAT (Programme Associatlon Table). Videti pod PMT.
PC-TV (Personal Computer - TV) Kompjuter sa ugradjenom karticom koja
omoguæava da se na monitoru gledaju i programi TV stanica (zemaljskih ili
digitalnih).
PCMCIA Personal Computer Memory Card International Association: standard za
prikljucivanje dodatne opreme, razvijen za PC racunare, a posle nasao
primjenu i kod druge el. opreme, posebno kod satelitskih risivera.
Phase Locked Loop (PLL) Strujno kolo u satelitskom prijemniku koje elimini¹e
pomjeranje frekvencije iz fiksne pozicije.
PlD (Programme Identifier Code). Skup podataka koji identifikuju kanal u
protoku podataka. Video, Audio, PCR i teletext imaju svoje individualne
PID-ove.
Pixelation. Videti pod Digital Artefacts.
PMT (Programme Map Table). PAT i PMT identifikuju digitalni TV kanal. Bez
njih satelitski prijemnik ne moze da pnmi signal
PPV (Pay Per View). Forma uslovnog pristupa koja se koristi za specijalne
prenose i filmove.
Polar Orbit. Orbita normalna na ravan ekvatoroa.
Polar Mount Antenski mehanizam koji omogucuava pomicanje po azimutu i
elevaciji za vrijeme rotacije po jednoj osi.
Polarisation. Ravan vibracija elektriènog polja signala koju emituje
predajna antena. Signali mogu biti horizontalno, vertikalno. cirkularno
(lijevo i desno) polarizovani. Cirkularni se uglavnom koriste u C band
transmisijama.
Polariser. Spoljni ureðaj izmedju feedhorna i konvertora, kaji omoguæava
prijemniku da primi samo jednu polarnost.
Positioner. Ureðaj koji kontroli¹e aktuator ili Horizon to Herizon nosac
antene. Cesto je ugraðen u prijemnik
PowerVu. Sistem uslovnog pristupa.
Prime Focus Antenna. Isto sta i Centre Focus Antenna.
PVR (Personal Video Recorder). Ureðaj u kome su integrisani satelitski
prijemnik i hard disk na kome se mogu skladi¹titi snimljeni programi. Isto
¹to i DVR.
Q
GAN (Quadratur Amplitude Modulatlon). Tip modulacije za digitalni transfer
signala u satelitskim pnjemnicima i digitalnim televizorima.
QPSK (Quadratur Phase Shift Keying). Tip modulacije za digitalni transfer
signala.
R
RCU (Remote Control Unit). Daljinski upravljaè
RGB Signal kolor televizije koji se sastoji od tri osnovne boje (crvene,
zelene i plave), koje odreðenom kombinacijom daju ostale bo]e. Prenos slike
u RGB komponentama daje bolju sliku na ekranu. Vidjeti i pod SCART.
Receiver. Prijemnik. Uredjaj koji prima signale sa antene i konvertuje ih
tako da mogu da se pojave na televizoru ili radiju.
Reflector. Prijemna povr¹ina antene.
RS-232 Asinhroni serijski interfejs za terminal, printer, satelitski
prijemnik, itd.
S
Satellite. Re-emitujuæa stanica za radio i televiziju, postavljena u
svemiru, u Clarkeovom prstenu.
S-Band. Opseg frekvencija od 2700 do 3500 MHz.
S-Video. Jo¹ jedan tip prenosa signala, kori¹æenjem Chrominance i Luminance
signala. Obièno se nalazi kod skupljih video rekordera. Vidjeti pod SCART
SCART connector. Prikljucak ko]i se jo¹ naziva i Euro ili Peritel connector.
Dvadesetopnski prikljuèak kod kog spolja¹nje metalno kuæi¹te predstavlja
uzemljen]e. MoŸe se koristiti za prenos Super VHS (SVHS), RGB i Composite
Video komponenti, kao i za prenos stereo i audio signala izmeðu AV opreme.
SCPC (Single Channel Per Carrier). Kanal koji se pojedinaèno pakuje i
prenosi. Kanal koji nije dio paketa ili grupe kanala.
SECA Vidjeti pod Mediaguard.
SECAM (Sequential Coulear a Memoire) Francuski prenosni TV standard. PAL
televizori mogu da primaju ovaj signal ali samo u monohromatskom vidu.
Francuzi su se prebacili na PAL za digitalno emitovanje.
Service Provider. Kompanija koja prikuplja i nudi veæi broj programa i
usluga. Neki ponuðeni programi mogu biti besplatni (FTA), a neki pretplatni.
SES. Vidjeti pod Astra.
Set Top Box. Naziv koji oznaèava satelitski prijemnik.
Scrcen Blanking. Naziva se i Radio Screen Blanking. Omoguæava korisniku da
iskljuci ekran dok slu¹a satelitski radio, u cilju u¹tede energije i ekrana.
Side Lobe. Satelitski signali koji, odbijeni od antene, dolaze ped uglom u
odnosu na osu prijema.
Signal to Noise Ratio (S/N). Broj koji omaæava odnos snage signala i nivoa
¹uma u odreðenom bandu. Obicno se izrazava u decibelima (dB).
Skew. Metoda ko]a se koristi za fino pode¹avenje detektora polarizacije,
omoguæavajuæi mu da leŸi taèno u ravni dolazeæeg signala. Kontrola se vr¹i
iz prijemnika i zahtijeva instaliran polarizator. Moderni konvertori poput
univerzalnog konvertora nemaju ovu opciju.
Sky. Emiterska kompanija (pravo ime BSkyB)
Sky Digibox. Vidjeti pod Digibox.
Smart Card. Kartica sa "inteligentnim" mikrocipom koja obezbjeðuje korisniku
pristup kodiranim kanalima. Smart kartica se ubacuje u CAM slot ili neki
drugi predviðeni slot
SMATV (Satellite Master Antænna TV) Sistem u kome vise prijemnika koristi
signal sa jedne antene. Koristi se u blokovima stanova, veæim zgradama i sl.
SMPS (Switching Mode Power Supply). Ugraðen u veæinu prijemnika, ovaj ureðaj
omoguæava da se prijemnik koristi u gotovo bilo kom dijelu sveta,
prihvatajuæi napajanja od 90 do 250 V i stru]u od 50 ili 60 Hz.
SNG Unit (Satellite News Gathering Unit). Pokretni predajnik ko]i ¹alje
vijesti ili sportske prenose ka satelitu.
Software Download Via Satellite. Prijemnik moŸe da ucita novi softver preko
odreðenog satelita.
Software Download Via Computer Pnjemnik moŸe da uèita nov softver i preko
raèunara, sa odreðenog Internet sajta. Obièno se koristi Null modem kabl za
prenos softvera iz kompjutera do RS232 porta prijemnika.
Sparklies. Impulsni sum na TV slici. To su crne i bijele tacke ili linije na
analognoj slici koje se pojavljuju usled malog C/N broja. Na digitalnoj
slici to je pikselizacija.
Splitter. Uredaj koji razdvaja UHF signal, na primer izmeðu TV antene i TV
kabla. Takoðe moze da razdvaja IF signal iz konvertora ka prijemniku, tako
da se vi¹e prijemnika moŸe koristi za prijem istog signala.
Station Keeping. Proces odrzavanja satelita u njegovoj poziciji.
Stream. Signal koji se prima, a sadrŸi audio i video signal i dodatne
informacije koje su potrebne prijemniku za procesiranje signala.
Subcarrier Drugi signal koji se stavlja na glavni kao podnosilac za dodatne
informacije. U satelitskim prenosima, video signal ide preko glavnog
nosioca, dok audio i data signali idu preko podnosilaca. Ti signali (audio i
data) mogu, ali i ne moraju imati veze sa sadrzajem koji ide preko glavnog
nosioca.
Symbol Rate. Brzina prenosa digitalnih podataka, ko¿a je esencijalna za ove
transmisije. Informacija u signalu koja govori prijemniku kojom brzinom
transponder ¹alje digitalne informacije (simbole). Prijemnik mora da bude
sposoban da prihvati tu brzinu da bi signal pretvorio u korektnu sliku.
T
Telecom. Sateliti koje je nekada posjedovala Francuska, a sada su dio
Eutelsata.
Teletext. Prikazuje na ekranu vijesti, podatke, TV program i slièno.
Televizor mora da ima teletext dekoder. Neki satelitski prijemnici imaju
ugraðen ovaj dekoder.
ThreshoId. Najmanji C/N nivo neophodan prijemniku za dostavljanje jasne
slike. Mjeri se u decibelima (d8).
TIVO. Digitalni rekorder sa ugraðenim hard diskom. za snimang programa
direktno sa satelitskog prijemnika.
Toriodal Antena koja ima oblik slican potkovici, i koja moŸe da pnma vi¹e
satelita pomoæu veæeg broja konvertora.
Transponder. Dio satelita koji prima, pojaèava, vr¹i down konverziju i
re-emituje signale.
TVRO. Satelitski prijemnik koji prima, ali ne prenosi dalje primljeni
signal. Svi kuæni satelitski pnjemnici su TVRO.
U
Uplink. Put signala od Zemlje ka satelitu.
V
Vertical. U satelitskoj industriji oznaèava jedan od smjerova polarizacije
signala. Skraæenica je V.
Viaccess. Sistem uslovnog pristupa koji je razvio France Telecom.
VldeoGuard. Sistem uslovnog pristupa koji koristi BSkyB za emitovanje sa
Astra 2 satelita.
VldeoCrypt. Analogni sistem uslovnog pristupa koji je koristio BSkyB za
emitovanje sa Astra 1 satelita. .
Videotext. Drugo ime za teletext.
VOD. Vidjeti pod NVOD.
W
Wave Gulde. Metalna cijev odredenog preènika, koja u feedu sprovodi
mikrotalasne signale.
Wldescreen. ©iroki ekran - slika TV programa ili video snimka prikazuje se
na ekranu u promjeru 16:9.
Preuzeto sa www.montsat.cg.yu
Feedovi i cemu sluze
Feedovi se koriste za live prenose.To moze biti utakmica, neko takmicenje
kao npr. Eurovision ili dodele nagrada Mtv movie awards,razni koncerti i
slièno.
2 Sistemi(sustavi) kodiranja
Kanal se kodira(skrembluje) da bi se preko toga zaradilo i da ne bude
dostupno za sve. Postoje razni sistemi kodiranja koje sam ovde
naveo:BETACRYPT,BISS,CRYPTOVISION,CODICRYPT,CONAX,CRYPTOWORKS,DIGIPHER1 i 2,
DIGISTAR,EUROCRYPT,ICECRYPY,IRDETO 1 i 2,SECA(MEDIAGUARD) 1 i 2,NAGRAVISION
(SYSTER) 1 i 2,NEOTION SHL, NOKIA LINESHUFFLING,PING PONG,POWER
VU,RAS,SCORPIUS,SIMULCRYPT,SKYCRYPT,SMARTCRYPT,SOFT VIDEOCRYPT,SKY PILOT,
VIDEOCRYPT 1 i 2,VIACCESS 1 i 2 (najnoviji
2.5),VIDEOGUARD,WEGENER,XCRYPT;mada se pojavljuju i novi
2.1 Viaccess
Viaccess je prilièno poznat sustav kodiranja na ovim prostorima po¹to veæina
domaæih kanala koji se kodiraju koristi upravo ovaj sustav. Radi se o HRT 1
2, HRT Plus, Slovenska TV 1 i 2, NTV Hayat i BHT iz Bosne i Hercegovine, a
kodiraju se i mnogi feedovi koje koristi na¹ najveæi sat tv provider OiV iz
Zagreba. Viaccess je podruŸnica France Telecoma, a nastao je na temeljima
analognog sustava koji se koristio u skandinaviji tj Eurocrypta. Njegova
pro¹lost i nije najsretnija.
Viaccess je relativno stariji sustav kodiranja koji je svoju veæu ekspanziju
doŸivio tokom 1998-1999 te godine kad su u njemu poèeli kodirati veæi paketi
poput skandinavskog Viasata. Osim ovih paketa, Viaccess je kao kodiranje
poèeo koristiti i ruski NTV Plus, ¹to je ujedno i bilo najriziènije podruèje
za Viaccessovu sigurnost. Mnogi manji kanali i provideri takoðer su poèeli
koristiti Viaccess,uglavnom zbog njegove fleksibilnosti ali poglavito zbog
jeftinoæe, naime Viaccess je u odnosu na neke sustave kodiranja vi¹estruko
jeftinije rje¹enje, u nekim sluèajevima i do 10 puta.
No 2000-te stvari su poèele iæi naopako za Viaccess, na internetu se
pojavila ponuda za kupnju "V" kartice koja je bila prilièno skupa (oko 400
dolara), a otvarala je sve Viaccess kanale i pakete. Ova svojevrsna idila za
pirate i za Viaccess nije dugo trajala. Ubrzo je otkriven bug u karticama
koji radi ni manje ni vi¹e ono ¹to se nije raèunalo ni u najgorim noænim
morama, naime kartica je kao odgovor na odreðene upite vraæala cijelokupan
sadrŸaj svoje memorije, stoga nije bio problem u vrlo kratkom roku
konstruirati valjajuæe, a pritom znaèajno jeftinije piratske emulatore. Na
trŸi¹te je stoga u¹la Goldwafer kartica sa puno Viaccess kanala i time
napravila nokaut "V" kartici, ali i svim paketima koji koriste Viaccess kao
sustav za¹tite. U jednom trenutku pala je cjelokupna pay tv industrija koja
kodira kanale u Viaccessu.
Trud providera da promjenom kljuèeva sprijeèe piratsko gledanje nikako nije
urodio plodom, a broj pretplatnika je poèeo padati. Viaccessovo pay tv
carstvo poèelo se raspadati. 2002 godine moralo se pod hitno ne¹to poduzeti
po¹to su gubici bili golemi, na scenu je nastupio novi Viaccess koji je samo
malo drugaèiji u odnosu na Viaccess 2.3 poznatiji pod imenom Viaccess 2.4.
Kartice novog Viaccessa nisu bile naroèito stabilne, dapaèe nerijetko su
bizarno bivale uni¹tene tokom najobiènijeg gledanja programa. Viaccess 2.4
kartice unatoè ovoj mani ni dan danas nije bilo moguæe modificirati niti
izvuæi kljuè iz njih. Nedugo nakon izdavanja ovih kartica iza¹le su znatno
stabilnije ali i ranjivije kartice pod oznakom Viaccess PC2.4.2 Ove kartice
je bilo moguæe modificirati, a danas je iz tih kartica moguæe i¹èitati
kljuèeve te ih koristiti u razlièitim piratskim emulatorima za gledanje.
Postojale su i razne varijacije Viaccessa koje su napravljene uglavnom u
suradnji sa francuskim paketom TPS. Modifikacija Viaccessa 2.3 koja radi u
kombinaciji sa interaktivnim servisom Open TV naziva se TPS Crypt 1, a
novija verzija se naziva TPS Crypt 2. Obje verzije brzo su hakirane i
onesposobljene. Puno jaèa modifikacija Viaccessa naziva se Thales Crypt, a
koji koristi francuski Canal Satellite Numerique. Thales Crypt napravljen je
u suradnji sa Thomson Electronicsom, a karakterizira ga to da je namijenjen
samo kabelskim operaterima, a dostupan je u vrlo ogranièenim kolièinama.
Thales Crypt nije probijen. Jedna manje poznata varijacija Viaccessa koja se
ne rabi tako èesto je Codicrypt kojeg je razvio Tadiran Scopus. Viaccess je
sam po sebi vrlo fleksibilan sistem i omoguæuje vrlo efektivnu borbu protiv
piratstva sa èestim promjenama kodova, a i sama aktivacija Viaccess kartica
je prilièno brza i bezbolna. Niti jedan Viaccess provider osim ruskog NTV
Plusa nije pro
mijenio kodove otkad emitira u Viaccessu 2.4.
Paralelno sa razvojem PC 2.4 i PC 2.4.2 kartica, Viaccess je u suradnji sa
IBM-om poèeo na razvoju novog tipa kartica koje bi trebale imati potpuno
drugaèiju hardversku podlogu, a sukladno tome bile bi otpornije na
piratstvo. Na¹ HRT je takoðer èekao da nove kartice krenu u distribuciju
kako bi se ¹to sigurnije za¹titio. Viaccess PC2.5 Evolution upoznao se sa
trŸi¹tem tokom ljeta 2003 godine, kada su neki kanali poèeli koristiti ovaj
tip kartica. Viaccess PC 2.5 Evolution mnogi sa dobrim razlogom nazivaju
Viaccess 3, po¹to se dosta razlikuje u odnosu na generacije kartica 2.4 i
2.4.2. Skandinavski Viasat nije Ÿelio riskirati sa Viaccessom 2.5 Evolution
pa se stoga odluèio na puno skuplje, ali jamaèno sigurnije rje¹enje pod
imenom NDS Videoguard. Viaccess 2.5 kartice imaju oznaku C-A2H, dok starije
Viaccess kartice imaju oznake C-64H ili C-66H.
Danas je Viaccess unatoè poèetnim problemima prilièno ra¹iren sustav,
koristi ga veæina manjih providera kao ¹to su : HRT, RTV Slovenija, BHT, NTV
Hayat, Sex View, SCT, Sex TV, Dont Panic TV, In-X-World, Red Light
Television, ART International, ali i veæi kao Canal +, TPS i NTV Plus. Za
sada Viaccess 2.5 Evolution uspje¹no ¹titi sve svoje klijente od piratstva,
a po svemu sudeæi to æe èiniti i dalje po¹to se u sluèaju bilo kakve
nesigurnosti kartica vr¹i brza zamjena kartica u najnoviju generaciju istih.
Viaccess 2.5 Evolution specifièan je po tome ¹to izmeðu providera postoji
razlièit interni crypto algoritam ¹to æe uspje¹no ¹tititi ostale providere u
sluèaju hackiranja odreðenog providera. Viaccess se potpuno oslanja na
Evolution kartice i u skorije vrijeme neæe izbacivati noviju generaciju
Viaccess kartica.
Iako Evolution za sada predstavlja veliku prepreku piratima za modifikaciju
kartica ili ne¹to slièno, Viaccess je veæ izdao jo¹ jednu verziju kartica
Viaccessa 2.5 koju æe po svemu sudeæi koristiti francuska platforma TPS, a
naziva se Viaccess 2.5 CS1, odnosno kartice su popularno nazane "Carte W".
Znaèi li to da je Viaccess u samim Evolution karticama prona¹ao nekakvu
gre¹ku koju je pokrpao kako bi za¹titio svojeg najveæeg klijenta ili se radi
o èistoj preventivnoj mjeri ostaje samo da se vidi.
SluŸbena stranica Viaccessa je www.viaccess.com
Preuzeto sa www.sat-update.com
2.2 Irdeto
Irdeto jedan od prvih sistema kodiranja u digitalnoj tehnici. Najpoznatiji
je postao jer ga je za kodiranje izabrao propali Kirschov paket DF1 koji se
kasnije spojio s Premiere paketom u Premiere World. Smatralo se da æe biti
siguran od pirata i da se neæe moæi razbiti kod, ali nije potrajalo dugo da
se pojave piratske kartice za Irdeto. Danas u ovom sistemu emitira nekoliko
europskih TV kuæa a piratske kartice su lako dostupne. U ovom sistemu
takoðer postoji i tzv. Irdeto Free CAM za koji je karakteristièno da ne
treba karticu veæ u sebi ima softwere za dekodiranje svih irdeto paketa s
time da ubacite odgovarajuæi kod ¹to se radi preko daljinskog va¹eg
prijemnika te u izborniku od Irdeto Free CAM-a. Danas je Free Cam modul
postao jako rijedak a vrlo traŸen buduæi da se moŸe preraditi u 3u1 modul
tako da otvara i Irdeto i Secu i Viaccess sisteme kodiranja s jednom
karticom tako da moŸete gledati oko 600 kodiranih programa! Iredeto 2. je
najnovi tip Irdeto sistem
a kodiranja koji nisu kompatibilni. Za sada ga koristi samo nekoliko paketa
odnosno programa a meðu njim je i grèki paket Nova Srpski program Pink plus
u IRDETO sustavu kodiranja emitiraju sljedeæi distributeri programa: SCT,
Adult X, Canal Digitaal, Telepiu, Nethold, Stream, Premiere World, ORF i SRG
Preuzeto sa http://www.asg-elektronika.hr
2.3 Cryptworks
Cryptoworks je jedan od kodnih sustava koji nikada nije bio piratski
dostupan ¹irim masama gledatelja, ni dan danas nije doŸivio svoju "drugu"
generaciju kodiranja, veæ se oèekivano izmjenjuju samo kartice u ne¹to
novije verzije koje ispravljaju bug-ove u starijim verzijama kartica koji su
omoguæavali ilegalno gledanje kanala za koje nije plaæena pretplata. Tvorac
i vlasnik Cryptoworksa je nizozemska kompanija Philips, a sam sustav je od
samog poèetka koristio amerièki koncern Viacom za distribuciju svojih
programa MTV u kabelske mreŸe. Danas, Cryptoworks za distribuciju koristi
puno veæi broj kanala koji distribuiraju signal prema kabelskim mreŸama, ¹to
znaèi da se Cryptoworks potvrdio kao siguran i ekonomièan èuvar sadrŸaja.
Cryptoworks kao i mnogi DVB sustavi koristi upravo kartice za krajnje
korisnike. Identifikacija samog sustava, odnosno njegov CA_ID (Conditional
Access Identification) poèinje sa 0d, a zavr¹ava sa nekim brojem.
Primjerice, 0d06, a razlikuje se od korisnika do korisnika, ¹to recimo nije
sluèaj kod sistema kao Viaccess, Conax ili Seca/Mediaguard, no istovjetno je
Irdetu 2, Nagravisionu 2, ili Videoguardu koji meðu paketima ili kanalima
koji koriste njihovo kodiranje rade manje razlike u identifikaciji
kodiranja. Cryptoworks je kao i veæina dana¹njih sistema baziran na RSA
algoritmu. To znaèi da se hack ovog sistema nebi mogao pratiti na karticama
tima Fun ili Goldcard, veæ je potrebna neka vrlo brza kartica tipa Titanium
Card, Penta Card ili slièna (Opos, Titan). Neki od primjera razlike u
identifikaciji kodiranja kod Cryptoworksa su:
0d00 - MTV Networks Cable / Digiturk
0d02 - Private Broadcasting / UPC Direct
0d03 - Czech Link / Xtra Music / Digiturk
0d04 - UPC Broadcasting
0d05 - ORF
0d06 - ITV Partner
0d07 - BFBS
Cryptoworks kao ¹to vidimo iz gore priloŸenog koriste i neki veæi europski
pay tv paketi, a i oni mlaði i manji kao npr bugarski ITV Partner. Turski
Digiturk sa svojih 700.000 pretplatnika jedna od veæih europskih platformi,
dok je UPC Direct ponudom kanala takoðer impresivan. Do sada su se ovi
paketi uglavnom susretali sa problemom modificiranja originalnih kartica ¹to
je omoguæavalo ilegalno produŸivanje pretplate ili pro¹irivanje pretplate sa
primjerice osnovnog paketa na puni paket. Modificirane kartice (MOSC) jo¹
uvijek su glavni problem kod turskog Digiturka i srednjoeuropskog UPC
Directa, dok paketi kao ITV Partner nemaju takvih problema po¹to koriste
najnoviju generaciju kartica koja za sada ne pokazuje moguænost
modifikacije.
Modifikacija je ponukala turski Digiturk na domi¹ljate akcije, tako su nove
generacije kartica prvo dobivali pretplatnici sa najslabijim paketima -
naravno, pogaðate za¹to; ako pretplatnik osnovnog paketa ima karticu koju ne
moŸe modificirati morat æe platiti dodatni iznos za ostale pakete (filmski /
sportski), a modifikacija za mali iznos novca bila bi eliminirana. Digiturk
i dan danas ima najvi¹e problema vezanih upravo za modifikaciju kartica,
odnosno dosta pretplatnika koristi se ilegalnim metodama kako bi do¹li do
dodatno plaæenih programa, a zbog èega Digiturk veæ godinama negativno
posluje.
Ni UPC Direct nije u puno boljoj situaciji, naime UPC kartice se takoðer
mogu produŸivati ili modificirati sa najmanjeg paketa do ukupne ponude
programa uz vrlo malo truda, a ¹to zadaje glavobolju i poprilièan gubitak
prihoda ovom paketu. I Digiturk i UPC Direct odluèili su rije¹iti svoj
problem sa zamjenom kartica, koja dodu¹e teèe vrlo sporo, no nove UPC
kartice poznatije pod imenom "Bios v5" kartice pokazale su se sigurnima te
za sada onemoguæavaju manipulaciju prava nad karticama. Za sada se nove
kartice dijele samo novim pretplatnicima, a kada æe ostali pretplatnici
dobiti nove kartice jo¹ uvijek nije sluŸbeno objavljeno.
Cryptoworks je donedavno bio dostupan putem komercijalnih hackova, odnosno
cijeli UPC Direct paket mogao se pratiti putem piratske kartice PentaCard,
takav je naèin gledanja UPC-a trajao otprilike godinu dana, sa ne¹to manjim
pauzama, no za razliku od originalnih kartica, Pentacard je bila otporna na
napade. Problem za "korisnike" Penta kartica je to ¹to nakon svake promjene
kljuèa moraju èekati na novi update da bi mogli nastaviti gledati UPC na
crno. Pentacard je omoguæavala praæenje UPC-a preko Cryptoworks modula i
Conax ugraðenih dekodera ili modula. No osim UPC Directa mogao se pratiti i
èe¹ki paket Czech Link sa 28.5° istok koji je takoðer kodiran u
Cryptoworksu.
Jedno vrijeme ni Digiturk nije bio po¹teðen, tako je i on bio dostupan preko
Penta kartice, a i nakon mjera koje su poduzete kako bi se takvo gledanje
sprijeèilo pay per view kanali Salon 1-4 bili su dostupni piratskim putem.
Iako je Cryptoworks ipak dosta prisutan na trŸi¹tu, postoji svojevrstan
manjak receivera koji podrŸavaju taj sistem, barem na na¹em trŸi¹tu. Do
modula koji podrŸavaju Cryptoworks nije lako doæi, a ako i uspijete doæi do
istih nisu ba¹ jeftini. Neoriginalni modul koji smo mi isprobali, a da
sigurno podrŸava Cryptoworks je Dragon Cam, a sa originalnim UPC Direct
karticama radi i Joker Cam odnosno SkyCrypt modul sa verzijom software-a
0.78. Na trŸi¹tu vjerovatno neæete naiæi na receiver koji ima ugraðen
Cryptoworks dekoder, stoga se morate osloniti na module. Sa druge strane,
Cryptoworks interno podrŸavaju svi modeli receivera Dreambox (od DM 500 do
DM7020) te Dbox2, uz pomoæ razlièitih emulatora koji su se pokazali dobri u
radu sa originalnim karticama, no ne i sa Pentacard.
Philips, a i sami korisnici njegovog sistema mogu biti zadovoljni ¹to se
hack sistema pojavio iskljuèivo u komercijalnom obliku, ovako je Cryptoworks
ostavio dojam vrlo dobrog sistema koji je prebrodio sve krize koje imaju
mnogi ostali sistemi, no prièa ispod ipak je drugaèija. Cryptoworks æe se i
dalje ¹iriti, a sudeæi po glasinama koristit æe ga i neki hrvatski kabelski
operateri pri distribuiranju DVB-C signala, a to sigurno neæe biti pogre¹an
odabir sistema za¹tite!
SluŸbena stranica Cryptoworksa je http://www.software.philips.com/cryptotec/
Preuzeto sa www.sat-update.com
2.4 Videoguard
Videoguard je sustav kodiranja sa kojim ste se do sada jamaèno morali
susresti. Radi se o vjerovatno jedinom sustavu kodiranja u Europi koji nije
nikada bio hakiran, a ako i je nama ta informacija nije poznata. Videoguard
dolazi iz radionice News Datacoma, kompanije zaduŸene za nastanak analognog
sustava kodiranja Videocrypta 1 i 2. Po¹to je analogni Videocrypt nekoliko
puta bio hakiran, iz tih hackova izvuèene su mnoge pouke i iskustva koja su
zajedno pretoèena u moæno digitalno kodiranje Videoguard koje od samog
poèetka koristi britanski digitalni paket Sky Digital te "izumrli" paket
Stream. Nemali broj puta æete na internetu vidjeti naziv kodiranja NDS. NDS
je isto ¹to i Videoguard, po¹to je NDS skraæenica naziva od kompanije koja
ga je razvila, dakle neæete pogrije¹iti ako Videoguard zovete NDS. SluŸbena
stranica NDS-a je www.nds.com
Danas Videoguard koristi puno veæi broj paketa - koristi ga skandinavski
Viasat i talijanski Sky koji je nastao spajanjem paketa Stream i Telepiu.
Videoguard je sustav kodiranja koji se zapravo koristi gdje god je u
vlasnièkom udjelu paketa prisutan News Corporation (Sky New Zealand, Sky
Brazil, Sky Mexico, Sky Japan, DirecTV), a broj kanala koje Videoguard
osigurava broji se u tisuæama. Videoguard se u stvari ne razlikuje previ¹e
od drugih sustava kodiranja - kartice koriste isti protokol, raðene su po
istom standardu. No ono ¹to ga èini drugaèijim u odnosu na druge sisteme
(toènije, ono ¹to ga je èinilo drugaèijim) je èinjenica da se u sluèaju
pojave MOSC kartica (modificiranih originalnih kartica) vr¹ila brza zamjena
svih pretplatnièkih kartica i podjela novijih, jo¹ moænijih kartica koje su
dakako imale ispravljen bug koji je omoguæavao MOSC. Ovo se za sad odnosi na
britanski paket Sky Digital, dok je prièa sa siroma¹nijim i manjim Streamom
ipak druga
èija.
Zanimljivost je to ¹to se NDS nikada nije pojavio na emulatorskim karticama.
Fun kartice i sliène (gold) ovdje definitivno ispadaju iz igre po¹to je NDS
RSA baziran sistem (RSA algoritam koriste svi sistemi druge generacije osim
Viaccessa i Irdeta 2) ©to znaèi da ako bi i postojao takav emulator,
minimalna kartica koja bi ga mogla pogoniti je Titanium Card. NDS Videoguard
plod je dugog iskustva koje News Corporation ima sa pay tv kanalima stoga ne
èudi njegova dobra obrambena sposobnost. Ono ¹to jo¹ trebate znati, a ¹to je
usko vezano za NDS je ASIC. U analognoj borbi sa piratima, News Datacom je
redovito gubio bitku od samog poèetka (1990) jer su pirati uvijek nekako
uspjeli proèitati sadrŸaj kartice (iako se prièalo da su neki nezadovoljni
zaposlenici pustili potreban sadrŸaj kartica za ilegalno dekodiranje na
internet), a time je sve drugo bilo uzaludno. Od 1996 godine u upotrebu su
do¹le nove kartice sa ASIC (Application Specific Integrated Circuit) èipom
koji je ukratko reèeno zaduŸen za èuvanje sadrŸaja EEproma.
ASIC je laièki reèeno, èip specifièno raðen za potrebu odreðenog paketa. To
znaèi da ako bi se hackirao jedan paket, drugi to nebi osjetio ni na koji
naèin. Po¹to se ovo pokazalo vrlo uèinkovito mnogi sistemi poèinju usvajati
samu ASIC ideju, pa tako danas Viaccess 2.5 Evolution ima specifièan crypto
algoritam za svakog providera, a iz èega je vidljiva ASIC ideja, no u
pitanju je isti èip kod svih providera. Videoguard, zapravo NDS ima takoðer
jedan zanimljiv naèin "obrane" od kreiranja dekodera-klonova, a to je da se
ne izdaju NDS moduli iako æe po svemu sudeæi NDS morati pokleknuti pod
pritiskom talijanske vlade da izda NDS modul koji æe omoguæiti dosada¹njim
pretplatnicima koji koriste Aston module i vlastite receivere, a isto tako
ne Ÿele uzeti Sky Box, da bezbolno nastave pratiti paket koji su platili.
Hoæe li to destabilizirati za sad neosporivo vladajuæu poziciju NDS-a na
tronu sigurnih sustava kodiranja ostaje nam da vidimo.
Takoðer, svaki Videoguard paket ima drugi tip kartica i drugi algoritam,
èime je apsolutno sprijeèena bilo kakva povezanost meðu paketima kodiranima
u istom sustavu kodiranja.
Videoguard æe jamaèno uvijek ostati nepoznanica i jedan od najsigurnijih
sustava kodiranja dana¹njice. Iako se u SAD-u vjeèito vode bitke sa piratima
koji su uspjeli u nakani da hakiraju NDS kartice od providera DirecTV, niti
jedan takav hack nije uspje¹no prenesen u Europu te je Europski NDS za sada
ostao netaknut. MOSC je za sada jedino nelegalno rje¹enje koje je postignuto
na NDS karticama, a po svemu sudeæi i ostati æe jedino moguæe rje¹enje, osim
ako NDS ne otpusti nekog jako vitalnog zaposlenika koji bi iz osvete mogao
uèiniti èuda. No i za to Sky Digital ima lijeka, a to je serija prièuvnih
kartica koje kreæu u opticaj u sluèaju naznaka potencijalnog hack-a, a ako
ga i nema, kartice se redovito mijenjaju svake dvije do tri godine. Postoji
li bolji i sigurniji naèin obrane od piratstva od ovoga? Te¹ko.
Preuzeto sa www.sat-update.com
2.5 Conax
Conax je kodni sustav koji dolazi od norve¹kog Telenora, a svoju je
premijeru doŸivio lansiranjem digitalne satelitske pay tv platforme Canal
Digital Scandinavia pro¹log stoljeæa. Conax je posebno razvijen za potrebe
Canal Digitala, no nakon ¹to je potvrdio svoje sposobnosti Conax se poku¹ava
probiti i na drugim trŸi¹tima kao jedan od boljih kodnih sustava. Nakon
lansiranja digitalnih tv paketa u skandinaviji, dva rivala - Viasat i Canal
Digital odluèili su se za razlièita kodiranja, Viasat se okrenuo ka rje¹enju
sliènom Eurocryptu odnosno francuskom Viaccessu, dok je Canal Digital
odluèio drŸati se "domaæeg" proizvoda. Conax je kodni sustav baziran na RSA
algoritmu, ¹to znaèi da ako bi postojala piratska emulacija sustava, ona
nebi mogla biti pogonjena na karticama tipa GoldCard ili Funcard, odnosno
trebala bi nam minimalno kartica tipa Titanium Card. Conax je doista
fleksibilan sustav, a i poprilièno je ra¹iren, danas velik broj receiver
podrŸava Conax u
svojim dekoderima, a tome je doprinijela èinjenica da postoje piratski
emulatori x u 1 sistema preko kartica koje rade preko Conax dekodera.
Jo¹ su i godinu dana prije nego ¹to su takvi emulatori razvijeni, neki
prepoznali piratski "potencijal" Conaxa kao sustava koji ne blokira ECM-ove
od drugih sustava kodiranja (ECM = Entitlement Control Message * Poruka za
provjeru prava na kartici). To znaèi da se preko Conax dekodera mogu
propu¹tati podaci od mnogih drugih sustava kodiranja ¹to na kraju krajeva
omoguæava x u 1 emulaciju kao kod Irdeto dekodera. No gledajuæi Conaxove
legalne karakteristike, radi se o vrlo dobrom sustavu kodiranja. Koristi
velike 128 bajtne kljuèeve koji se sastoje od mod-a i eksponenta. Odnosno
kombinacija ovih dvaju ima 256 znakova.
Kako je otprilike izgledao jedan Conax kljuè? Kljuè se sastoji od dva
dijela - exponent (eksponenta) i modular (ostatka). (Znak F je zamjena za
bilo koju od znamenki u heksadecimalnom sistemu).
index=20/21/22
exp= FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
mod= FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
FFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFFF
Da bismo dobili sliku, odnosno DW od Conax kartice, potrebno je imati oba
podatka, odnosno exp i mod.
NorveŸani su mislili na brute force hakiranje, te se moŸe reæi da bi nam za
otkrivanje Conax kljuèa tom metodom trebalo tisuæe i tisuæe godina. Brute
force metoda je ni¹ta drugo nego isprobavanje svih moguæih kombinacija
kljuèeva. Conax takoðer podrŸava razlièite tehnologije kao ¹to su PPV i to
na jedinstven naèin ; program radi neko vrijeme, potom ga opet ne moŸete
gledati, no opet nakon nekoliko minuta crnila imate nekolikominutno pravo da
ga pogledate i tako u krug. Dobar naèin za privlaèenje kupaca na pay per
view filmove.
Veæ 2001 na komercijalnom trŸi¹tu pojavljuje se kartica Dreamcard te je to i
prvi put da se na trŸi¹tu pojavio piratski emulator sustava Conax. I dan
danas mi¹ljenje je mnogih da je Dreamcard ni¹ta drugo nego proizvod
otpadnika iz samog Conax-a koji su htjeli zaraditi dodatne novce. Dreamcard
se prodavao po ekstremno visokoj cijeni (poznata je bila 400 dolara) i
otvarala je kompletan skandinavski paket Canal Digital ukljuèujuæi i Pay Per
view kanale. Kartica se zbog te visoke cijene nije prodala u velikim
kolièinama te isto tako nije predstavljala neki problem Canal Digitalu.
Poèetkom 2003 godine, kljuèevi i sam algoritam Conax-a dospjeli su u javnost
te je Conax postao dostupan ¹irim masama.
Takva situacija bila je prilièno problematièna te je Canal Digital poèeo
raditi na uklanjanju problema, a poèetkom 5. mjeseca, odnosno 4 mjeseca
kasnije - Canal Digital je poèeo koristiti nepoznati kljuè, èime je zavr¹ena
èetveromjeseèna era piratskog gledanja zavr¹ena. Dreamcard je bila mrtva, a
zajedno sa njom i niz drugih emulacija (Magic Cam, Dreambox). Veæ krajem
5.mjeseca pojavljuje se nova komercijalna kartica za Conax - Pentacard. Tri
mjeseca kasnije i sami tzv "pentacard team" izvr¹io je zamjenu Penta kartica
i podijelio mu¹terijama noviju verziju kartice koja je imala ime Pentacard
vr3. Cijena kartice bila je slièna cijeni Dreamcard kartice - "sitnih" 350
eura. No za razliku od Dreamcard, Pentacard se prodavao u velikim
kolièinama, a sukladno tome stekao je i mnoge neprijatelje.
Krajem 2003 godine, Conax je ponovo postao javan i to u obliku znatno
jeftinije kartice pod imenom "M2" card. Nije trebalo dugo da Conax postane
dostupan i na ostalim platformama (Dreambox, Dbox2, Samsung 9500, Humax
5400, Skystar 2) te se Canal Digital na¹ao u velikim problemima - broj
pretplatnika je opadao, a PPV servisi su imali znatno manje narudŸbi.
Pentacard je gubila na cijeni, no svejedno je svojim mu¹terijama nudila
podr¹ku za èeste promjene kljuèeva koje je Canal Digital izvodio svakih par
dana. Sredinom godine, Canal Digital je ugasio polovicu svojih PPV kanala
po¹to jednostavno vi¹e nisu bili isplativi zbog hakiranja. Canal Digital je
razlièitim akcijama poku¹ao sprijeèiti piratsko gledanje svojih kanala no to
mu nije uspjelo, veæ je samo odgaðao piratsko gledanje na neko kratko
vrijeme.
Istodobno se vr¹ila zamjena kartica u nove i modernije, koje æe onemoguæiti
i¹èitavanje radnog kljuèa. Canal Digital je dakle bio piratski gledljiv vi¹e
od godinu dana, a poèetkom 2005 godine - Canal Digital promijenio je radni
kljuè u novi, ovaj puta nepoznati. Sukladno sa tim, preminula je Pentacard,
preminuo je M2, a zajedno sa njima i svi drugi emulatori. Canal Digital je
svakako primamljiv pay tv paket zbog kolièine programa na engleskom, ali i
èinjenice da u njemu emitiraju mnogi atraktivni tematski kanali, stoga ne
èudi èinjenica da se na Conaxu veæ dugi niz godina poku¹ava zaraditi
prodajom komercijalnih piratskih kartica.
Osim Canal Digitala, Conax koriste i drugi provideri, pa èak i oni izvan
Europe. Neki od njih su:
TVN Grupa ITI
Focus SAT
Digitalb
Conax je sustav kodiranja koji sigurno ima svijetlu buduænost, pogotovo zato
¹to je njegov korisnik jedan od najpopularnijih europskih pay tv paketa.
SluŸbena stranica Conax-a je http://www.conax.com/
Preuzeto sa www.sat-update.com
2.6 Cryptoworks
Cryptoworks je jedan od kodnih sustava koji nikada nije bio piratski
dostupan ¹irim masama gledatelja, ni dan danas nije doŸivio svoju "drugu"
generaciju kodiranja, veæ se oèekivano izmjenjuju samo kartice u ne¹to
novije verzije koje ispravljaju bug-ove u starijim verzijama kartica koji su
omoguæavali ilegalno gledanje kanala za koje nije plaæena pretplata. Tvorac
i vlasnik Cryptoworksa je nizozemska kompanija Philips, a sam sustav je od
samog poèetka koristio amerièki koncern Viacom za distribuciju svojih
programa MTV u kabelske mreŸe. Danas, Cryptoworks za distribuciju koristi
puno veæi broj kanala koji distribuiraju signal prema kabelskim mreŸama, ¹to
znaèi da se Cryptoworks potvrdio kao siguran i ekonomièan èuvar sadrŸaja.
Cryptoworks kao i mnogi DVB sustavi koristi upravo kartice za krajnje
korisnike. Identifikacija samog sustava, odnosno njegov CA_ID (Conditional
Access Identification) poèinje sa 0d, a zavr¹ava sa nekim brojem.
Primjerice, 0d06, a razlikuje se od korisnika do korisnika, ¹to recimo nije
sluèaj kod sistema kao Viaccess, Conax ili Seca/Mediaguard, no istovjetno je
Irdetu 2, Nagravisionu 2, ili Videoguardu koji meðu paketima ili kanalima
koji koriste njihovo kodiranje rade manje razlike u identifikaciji
kodiranja. Cryptoworks je kao i veæina dana¹njih sistema baziran na RSA
algoritmu. To znaèi da se hack ovog sistema nebi mogao pratiti na karticama
tima Fun ili Goldcard, veæ je potrebna neka vrlo brza kartica tipa Titanium
Card, Penta Card ili slièna (Opos, Titan). Neki od primjera razlike u
identifikaciji kodiranja kod Cryptoworksa su:
0d00 - MTV Networks Cable / Digiturk
0d02 - Private Broadcasting / UPC Direct
0d03 - Czech Link / Xtra Music / Digiturk
0d04 - UPC Broadcasting
0d05 - ORF
0d06 - ITV Partner
0d07 - BFBS
Cryptoworks kao ¹to vidimo iz gore priloŸenog koriste i neki veæi europski
pay tv paketi, a i oni mlaði i manji kao npr bugarski ITV Partner. Turski
Digiturk sa svojih 700.000 pretplatnika jedna od veæih europskih platformi,
dok je UPC Direct ponudom kanala takoðer impresivan. Do sada su se ovi
paketi uglavnom susretali sa problemom modificiranja originalnih kartica ¹to
je omoguæavalo ilegalno produŸivanje pretplate ili pro¹irivanje pretplate sa
primjerice osnovnog paketa na puni paket. Modificirane kartice (MOSC) jo¹
uvijek su glavni problem kod turskog Digiturka i srednjoeuropskog UPC
Directa, dok paketi kao ITV Partner nemaju takvih problema po¹to koriste
najnoviju generaciju kartica koja za sada ne pokazuje moguænost
modifikacije.
Modifikacija je ponukala turski Digiturk na domi¹ljate akcije, tako su nove
generacije kartica prvo dobivali pretplatnici sa najslabijim paketima -
naravno, pogaðate za¹to; ako pretplatnik osnovnog paketa ima karticu koju ne
moŸe modificirati morat æe platiti dodatni iznos za ostale pakete (filmski /
sportski), a modifikacija za mali iznos novca bila bi eliminirana. Digiturk
i dan danas ima najvi¹e problema vezanih upravo za modifikaciju kartica,
odnosno dosta pretplatnika koristi se ilegalnim metodama kako bi do¹li do
dodatno plaæenih programa, a zbog èega Digiturk veæ godinama negativno
posluje.
Ni UPC Direct nije u puno boljoj sit
--
Zdravi i veseli bili !!! Bebi
----------------------------------------
----------------------------------------